U Hrvatskoj je do sada otkriveno više od 50 utvrđenih pećina, što je prvorazredan i značajan dio hrvatske, ali i europske kulturne baštine. Najviše pećina u obrambene svrhe, gotovo 30-ak, korišteno je na području današnje Karlovačke županije i obližnjeg Žumberačkog gorja. Skupina arheologa i speleologa koji su ih istraživali u knjizi "Arheologija i turizam u Hrvatskoj" tiskanoj 2009. objavili su prilog posvećen obrambenim špiljama karlovačkog kraja, posebice Vrlovki kraj Kamanja, Baraćevim pećina i Gajinoj pećini kraj Rakovice, te pećini Kuća kraj Cetingrada.
Najveći broj tih pećina i polupećina smješten je u klancima gornjih tokova Korane i Mrežnice. Sve pećine zacijelo još nisu pronađene ili bedemima više nema traga (a ima slučajeva da više nema ni pećine). Te su pećinske utvrde čudesni primjeri graditeljskog umijeća i njegove primjene, ali i nijemi svjedoci umijeća i borbe običnog ljudi ovih prostora, seljaka i vojnika, koji su se u njima skrivali i borili s neprijateljima. Ti su neprijatelji bili ponajprije strani osvajači (Turci, Austrijanci...), ali i pojedini domaći plemići i časnici.
U tim se pećinama nije sklanjala redovna vojska već nezaštićeni stanovnici okolnog područja. U nekim pećinama su otkriveni i nisu se uspjeli obraniti, pa su bili zarobljeni ili pogubljeni. Tako su pojedine pećine postale i masovne grobnice. Narodna predaja osim o zbjegovima čuva podatke i o hajducima, ali i svećenicima - pustinjacima koji su se skrivali u pećinama, što potvrđuju i nazivi nekih pećina.